S obzirom na to da nam se javlja sve veći broj novih klijenta zainteresiranih za investiranje u radijsko oglašavanje, na najčešća pitanja odgovorio je direktor amm.-a i kreativni konzultant AMM Global Instituta Hrvoje Vukušić.

Kad se tek otisnu u svijet sve popularnijeg radijskog oglašavanja, investitore zanima što sve amm. nudi.

‘Mi funkcioniramo po principu – ključ u ruke, one stop shop, kada je u pitanju oglašavanje na radijskim platformama. Nakon razgovora s klijentom i kvalitetnog briefa, po mogućnosti ‘the brief-a’ – to je prvi korak i preduvjet za uspjeh investicije, odrađujemo sve od kreative, preko produkcije, targetiranja i media planiranja do plasiranja objave na radio. Vodimo klijente kroz cijeli taj proces i usmjeravamo kampanju na način da ostvari iznadprosječne rezultate. Godine iskustva i know how daju nam za pravo predložiti klijentima rješenja koja će ostvariti njihove ciljeve.’

Kako mogu znati da je radijsko oglašavanje pravi izbor za mene?

‘Praktički više nema brenda kojega radio ne prodaje, što su pokazale strane i naše studije slučajeva. Prema analizama više od 500 kampanja, radio vraća 7,70 kuna na jednu uloženu. Kod oglašavanja koje cilja na brze rezultate, na primjer u maloprodaji, financijama ili automobilskoj industriji, radio je medij koji donosi najveći ROI. Radio osigurava masovnu slušanost i najmanji trošak po slušatelju. Između ostalih, to su neki od razloga.’

Koliki treba biti share radija u media mixu?

‘Treba voditi računa koji je udio radija u samom media mixu, jer se tu također velikim dijelom krije odgovor na pitanje koliko će uspješno biti oglašavanje. Sve od 10% prema više, 20%, 30%  share-a radija u media mixu čini standard uz koji s pravom možete očekivati rezultate koje priželjkujete i oni će vam, bez sumnje, biti isporučeni.’

Koliko bi reklama trebala trajati?

‘Izuzetaka ima, ali u pravilu između 15 i 20 sekundi. Kraći oglasi već su neko vrijeme trend u radijskom oglašavanju. Našim kreativcima to je dovoljno ‘prostora’ za slanje efektne poruke, a odgovora načinu života svih nas, tako i slušatelja. Ne zamaraju ih, a doznaju sve što trebaju.’

Koliko često treba ‘vrtiti’ oglas na radiju da ostvari cilj?

‘Zlatno pravilo radijskog oglašavanja glasi – od 6 do 12 objava dnevno kroz dva tjedna. Svakako ne manje od 6 objava dnevno, a više od 12 samo u određenim situacijama poput čišćenje stock-a, sales akcije od koje puno očekujete, otvaranje nove poslovnice uz koju vežete neku akciju prvih dan-dva… Tada radimo media plan s kojim u minimalnom roku od 3 dana dolazimo do svakog slušatelja te platforme, a kada kažem svakog onda to i doslovno mislim.’

U kojim terminima se oglas treba ‘puštati’?

‘Radio se intenzivno sluša od ranog jutra do večeri. Znamo da ljudi upale radio kad se probude, praktički ga svi slušaju na putu do posla i kad se vraćaju doma, a mi u radijskoj industriji znamo i da ga velika većina slušatelja nastavlja slušati i na radnome mjestu, pa tako imamo peak i između 11 i 13 sati. Jednako tako, istraživanja pokazuju, posebno zbog situacije s koronom, da se radio sve više sluša i navečer, a tada specijalizirani programi bilježe i peakove slušanosti.

Dakle, radio se sluša stalno, ali mijenja se način na koji se sluša. Na primjer, jutarnji i popodnevni drive time su dvije različite stvari i zbog toga treba prilagoditi objave. Ovisno o targetu koji želite, mi vam radimo media plan. Slušatelji su uz radio cijeli dan, mi znamo tko su oni, u koje vrijeme i u kojem broju na kojoj platformi.’

Koji radio odabrati kao platformu za oglašavanje?

‘Velika prednost formatiranih radija, s kojima mi radimo, je što svaki radio točno zna tko ih sluša. Stoga opet svakom brendu možemo preporučiti koji je radio idealan za njega ili možda kombinacija više njih.’

Oglašivači žele sigurno i pouzdano okruženje za predstavljanje i jačanje svojih brendova, a upravo vam radio to osigurava. Najuspješniji među njima, formatirani radio, pruža vam i različite opcije sigurnog oglašavanja, na vama je samo da izaberete onu koja vam najviše odgovara u tom trenutku.

Često vam se događa da se uz reklamu vašeg brenda prikazuje sadržaj koji ne želite ili nije u skladu s misijom, vizijom i ciljevima vaše kompanije. Nažalost, na to je nekad nemoguće utjecati. Znamo da su najčitaniji članci sa senzacionalističkim naslovima, najgledaniji sadržaji oni koji većina od nas ne želi vezati uz svoj brend jer nije dio dugoročne strategije razvoja.

S druge strane, radio kao medij pruža sigurno i pouzdano okruženje za svačiji brend. Prema istraživanju Ebiquitya upravo je to jedna od prednosti radija. Zapravo, većina istraživanja kojima su obuhvaćeni kupci, oglašivači ili marketinške agencije svrstava radio u sigurne medije za oglašavanje (kao sigurni mediji još se navode televizija i kino).

Kada govorimo o sigurnosti radija sve možemo promatrati s dva aspekta:                    

-REGULATIVA

-FORMAT

REGULATIVA

Zakonom je određeno što se sve ne smije oglašavati na radiju, koje usluge se mogu oglašavati u točno određenim terminima, kao i sva ostala ograničenja. Radijske postaje striktno poštuju pravila što dokazuje činjenica da Vijeće za elektroničke medije u posljednjem razdoblju nije izdalo nijednu kaznu pružateljima radijskih usluga u RH vezano za kršenje pravila radijskog oglašavanja.

FORMAT

Iako je u Hrvatskoj tek 30% formatiranih radijskih postaja (ukupno 147) istraživanja pokazuju da su najslušanije, i po prihodima najuspješnije upravo postaje koje su preuzele ovaj poslovni model. Razlog tome je jasno definirana struktura sata i pozicioniranje programskih elemenata unutar istog. Sadržaj je prilagođen i izravno usmjeren određenoj ciljnoj skupini, a prepoznatljivi programski elementi i produkcija dodatno naglašavaju zvuk i glazbeni pravac radija.

Formatirane radijske postaje svojim klijentima nude četiri opcije sigurnog radijskog oglašavanja:

Reklamni blok – ovisno o formatu, radijske postaje obično imaju dva ili tri bloka unutar jednog sata. Uvijek se vodi računa o tome da se konkurentni brendovi ne oglašavaju u istom reklamnom bloku i da se zaredom ne emitiraju dvije reklame s istim glasom. Naravno, sve reklame moraju biti u skladu s formatom radija i ne smiju narušavati zvučni identitet radija.

Sponzorstva – formatirane postaje imaju točno određene segmente programa (jutarnji show, vrijeme, promet i sl.). Klijenti imaju mogućnost zakupa pojedinog segmenta. Sponzorstva imaju svoje istaknute prednosti – izdvojena pozicija poruke, nije u reklamnom bloku, izravno povezivanje uz program, odnosno DJ-a kojeg ciljna skupina voli i kojem u tom trenutku najviše vjeruje.

Sales promocije – sponzorstvo određenog showa s realizacijom nagradne igre. Pored standardnih elemenata, klijent dobije i dodatne DJ talkove. Važno je napomenuti da se sales promocije izrađuju prema briefu klijenta s ciljem zadanim od strane oglašivača. Neke radijske postaje imaju već standardne salesove koji su u ponudi.

Velike promocije – najekskluzivnije ponude koje traju četiri – pet tjedana i idu u svakom ili svakom drugom satu programa. Idejno nastaju unutar same radijske postaje koja najbolje poznaje vlastiti format. Velika promocija u trenutku realizacije postaje najbitniji radijski sadržaj, a realizira se tijekom cijelog dana s iznimno velikim brojem objava.

Kod izbora vašeg media miksa i odabira radija kao sigurnog medija za vaše oglašavanje, ne zaboravite na sljedeće:

1. Radio je emocionalni multiplikator – istraživanja pokazuju da su ljudi koji slušaju radio u prosjeku 100% sretniji i imaju više energije u odnosu na slušatelje koji ne slušaju radio. Činjenica je da su ljudi skloniji potrošnji kada su sretni i euforični.

2. Radio je po svojoj prirodi pozitivan i afirmativan medij. Teme, vijesti i sadržaj su najčešće pozitivnog karaktera.

3. Povećavanje svijesti: Slušatelji su u prosjeku 48% svjesniji brendova koji su oglašeni na radiju i 12% je vjerojatnije da će se odlučiti za njih prilikom kupovine. Alociranjem dijela budžeta iz drugih medija povećava se svijest o Vašem proizvodu bez dodatnih troškova.

4. Izgradnja relevantnosti i povjerenja: Brendovi oglašeni na radiju smatraju se relevantnijima i puno im se više vjeruje.

Source: Ebiquity “Re-evaluating Media”, The Institute of Practitioners in Advertising (IPA), hakom.hr, Zakon o elektroničkim medijima.