Prvi current hits radio s elektronskom glazbom i okusom avanture u novom normalnom još je veći hit nego prije. Enter Zagreb izbor je četvrtine mladih Zagrepčana, a četvrti je najslušaniji u targetu od 18 do 49!
Na kompetitivnoj zagrebačkoj radijskoj sceni Enter Zagreb jedan je od glavnih igrača. Igra na aktualne i elektronske hitove, na sceni pokazuje zavidnu energiju i učinkovitost, a umjesto trofeja osvaja publiku i to nezaustavljivo, posebno mlade i sve one koji se tako osjećaju.
Prema posljednjem Ipsosovom istraživanju slušanosti, uz Enter tjedno živi i partija 23,8% punoljetnih, a mlađih od 35 godina. Opet promatrano u Gradu Zagrebu, Enter je izbor 25,9% populacije između 15 i 29 godina. Time se sigurno smjestio u top pet radija u metropoli, a u targetu od 18 do 49 probio se u Gradu Zagrebu na četvrto mjesto sa slušanošću od gotovo 17%.
Uz Enterovce se ne budi se i ne odlazi spavati samo dobar dio Zagreba već i šire regije. Na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije dosežu petinu mladih. Sluša ih tjedno 19,5% onih između 18 i 35 godina te 20,4% mladih od 15 do 29. Uz Enter i srednjoškolci nauče da je život bez radija onaj s manje boja pa uz njih stasaju nove generacije radijskih fanova što Enteru jamči svjetlu budućnost.
Velika baza slušatelja s njima ne dijeli samo isti glazbeni ukus nego i životnu filozofiju. Zajedno su čekali ljetno otvaranje, krateći vrijeme, između ostalog, showovima najvećih svjetskih DJ-eva današnjice koje im Enter ekskluzivno donosi iz tjedna u tjedan, a kad su napokon dočekali pokretanje event industrije Enter je ubacio u još višu brzinu. Svoje prijatelje, što slušatelji za njih jesu, Enter vodi svugdje gdje žele biti, od Exita u Novom Sadu do Zrća. Ma ne samo da ih vode nego im često daju i džeparac.
S njima su ‘na liniji’ od 0 do 24, a osim što se ‘slušaju’ oni se stalno i ‘tipkaju’ putem messaging platformi i društvenih mreža. Enterovci su uspješno prigrlili i novi dodatak na Instagramu – Reels, a u tom formatu bilježe 182 tisuće pregleda samo s kratkim videom gostovanja Albine Grčić u njihovom Mashupu tjedna. Taj nastup ovogodišnje hrvatske predstavnice na Eurosongu na Enterovom YouTube kanalu ima 42 tisuće pregleda.
I druge domaće zvijezde redovito pohode studio Entera Zagreba, a gostovanje Mije Dimšić, opet u popularnom Mashupu tjedna, na Facebooku je pogledano 63 tisuće puta.
Enter Zagreb siguran je most do srca brojne zagrebačke publike. Dokazano.
Vezati su uz jedinstveno iskustvo, pogotovo ono za kojim je publika ‘gladna’, odlična je prilika za svakog oglašivača, a prvi Extrin virtualni koncert bio je upravo to. U ulozi glavne zvijezde našao se Željko Samardžić, platforme su bile Extra FM i Extra TV, a zadovoljni klijent – Senator online casino.
Čim je krenula, ova velika promocija izazvala je veliki interes, pokrenula priče po gradu. Zagrebom, ali i puno šire pronio se glas o prvom virtualnom koncertu jednog od najvećih – regionalne zvijezde Željka Samardžića. Publika je bila ‘gladna’ velikih glazbenih događaja, a ovaj koncert bio je upravo to – ono što su čekali.
Nabrijavanje za koncert redovito su pratile brendirane poruke klijenta. U tri tjedno njih ukupno 554 na Extra TV-u i Extra FM-u, jednom od najpopularnijih radija na širem zagrebačkom području. Podsjetimo, sluša ga gotovo svaki peti stanovnik od 18 do 49 godina, a s obzirom na visoki intenzitet kampanje i izazvani interes, teško im je mogla promaknuti i poruka klijenta.
Kampanja je već uobičajeno proširena i na društvene mreže, uz neizostavno isticanje Senatora. Primjerice, pet postova plus storyji objavljeni su na Instagramu, a samo jedna objava dosegla je više od 18 tisuća korisničkih računa.
Kad je stvoren hype, koncert je mogao početi. 28. svibnja, u 21 sat, samo za one koji su se zbog ovog virtualnog koncerta okupili pred ekranima, dakle bez publike uz radio, zagrebačka Arena bila bi premalena. Uz Extru TV bilo je 14 tisuća ljudi, putem aplikacije i weba nastup je pratilo u prosjeku njih 4 tisuće, a sve je uživo preko Extrinog YouTube kanala gledalo još 5 tisuća ljudi. Od tada, do danas YouTube pregledi kontinuirano rastu i sada su na otprilike 8 i pol tisuća.
Jedinstveno iskustvo, masovna publika – Extrina čarolija se opet dogodila.
The brief – temelj na kojem nastaju unique i natprosječna radijska rješenja za klijente. Upravo jedan takav kvalitetan brief rezultirao je suradnjom Antene Zagreb i Carlsberga. Detalje otkriva direktor amm.-a i kreativni konzultant AMM Global Instituta Hrvoje Vukušić.
‘Kvalitetan brief, čitaj the brief, je najbitniji dio kreiranja radio oglasa i preduvjet natprosječnoj kreativi. Kuća se gradi iz temelja pa tako i kvalitetan oglas počinje s dobrim briefom’, govori Vukušić, a sad nas je upoznao i s konkretnim primjerom koji je doveo do novog oblika oglašavanja – radijskog native oglašavanja.
‘Sjajna ekipa iz Carlsberga na najbolji mogući način predstavila nam je vrijednosti svoga brenda, u ovom slučaju Pana. Jasno su ih komunicirali, znali su od početka koje informacije nam žele prenijeti i s njima je uistinu bio užitak raditi. Kada vam klijent dođe tako pripremljen i započne sastanak s informacijama o vrijednostima branda, da pritom nije došao opterećen nikakvim konceptom koji želi raditi već samo približiti svoj brand nama i vidjeti do kuda ćemo doći, govori u prilog tome da smo na dobrom putu. Suradnja s klijentom se ostvarila na prvom izboru metropole – medijskoj platformi Antena Zagreb. Ključ uspjeha krije se u činjenici da se ista ostvarila na način da su se oba branda matchirala u vrijednostima koje imaju. Bio je užitak sudjelovati na takvom sastanku, vidjeti kako sve ide glatko kada ljudi poznaju i žive svoje brendove. Rezultat svega je sjajna suradnja i pravi radijski native. Ovo je ujedno i poruka svima – kada želite nešto out of box, unique, kreativno i drugačije da si za početak postavite pitanja: Koliko poznajete svoj brend, njegove vrijednosti i koje osjećaje želite postići komunikacijom? To je preduvjet da se otvori put do natprosječnih rješenja koja postižu izvanredne rezultate, a to nam je svima u interesu’, naglašava Vukušić i nastavlja:
‘Nikad se nismo slijepo držali okvira i utabanih staza, za nas je svaki klijent jedinstven, pa mu tako i pristupamo. Prema njegovim zahtjevima i potrebama kreiramo najbolja radijska rješenja, a ovo je još jedno koje može naći svoje mjesto u udžbenicima radijskog oglašavanja.’
Ovim putem Vukušić se zahvalio, kako je istaknuo, divnim ljudima i vrhunskim profesionalcima bez kojih ove suradnje ne bi bilo. ‘Bravo Dario Bodulica, Nikolina Blesić, Tatjana Petričušić, Ana-Marija Brodarić, Katarina Sučić Stjepanović, Luka Bulić, Robert Umičević, bili ste sjajni.
Čeka nas još puno unique suradnje i osjećaja petka svaki dan#’
Na svom terenu Extra FM ostvaruje slušanost od gotovo 30%! Tako se na ‘muziku koja te pokreće’ nije plesalo samo jedno ljeto. Radio koji je ostvario instant uspjeh ne pokazuje znakove posustajanja ni danas, gotovo tri godine od eksplozivnog pokretanja.
Prema posljednjem Ipsosovom istraživanju slušanosti, radio s regionalnim hitovima tjedno bira 29,3% mladih između 15 i 29 godina na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ako malo podignemo dobnu granicu, od onih koji se pripremaju za izlazak iz srednjoškolskih klupa do 35-godišnjaka, tjedna slušanost im je gotovo 29%. U istom vremenskom intervalu, na istom području dosežu respektabilnu slušanost od 19,2% u skupini od 18 do 49, zauzimajući tako visoko četvrto mjesto na toj ljestvici.
Znaju oni dobro i pravila igre na društvenim mrežama na kojima broje ukupno 90-ak tisuća pratitelja. I to bez Tik-Toka na kojem su tek nedavno otvorili profil i već s prvim videom ostvarili više od 28 tisuća pregleda.
👉 Ovako to izgleda kad sadržaj rade profesionalci…
Oni, svima nam je to već jasno, znaju privući pažnju. Baš nedavno, upravo krajem prvog kvartala ove godine, brojni vodeći mediji u zemlji raspisali su se o pjesmi sročenoj za sina Maje Šuput, iza koje stoji Extra FM. Naime, oni su preko Instagrama pozvali svoje slušatelje da zajedno napišu tekst, a na pjesmi se zahvalila i poznata pjevačica.
Prate ritam svojih slušatelja, znaju što žele. Na tom tragu, vrte dominantno pjesme novijeg datuma, a nedavno su lansirali i novu emisiju ‘Throwback‘ u kojoj svakog četvrtka navečer puštaju dobro poznate, starije regionalne hitove. Reakcije slušatelja su odlične, a feedback dobivaju praktički u realnom vremenu jer su u stalnom kontaktu sa svojom publikom. A publici, kad ne slušaju Extru FM, na raspolaganju je Extra TV s aktualnim spotovima najvećih regionalnih zvijezda.
Zvjezdanom statusu unatoč, na Extri ne miruju i uvijek ‘kuhaju’ nešto novo. U tijeku je veliki update njihove smartphone aplikacije i uskoro će svojim slušateljima ponuditi mogućnost koju nema niti jedan medij. Dosad neviđeno za njih je već uobičajeno.
Radio Dalmacija jednom riječju – ‘razvaljuje’. Najnovije Ipsosovo istraživanje slušanosti pokazuje ne samo da su i dalje daleko najpopularniji nego i da su sve popularniji, a pravi bum bilježe među mladim slušateljima.
Tjedno ih sluša 44,1% Dalmatinaca. Da stvari budu jasnije, to je gotovo 4,5 postotna boda više nego kvartal prije, a 16.3 postotna boda slušaniji su od prvog konkurenta. Južno od tunela Sveti Rok postaje još zanimljivije kad se promatra target 18-49, jer im se tu slušanost penje na nevjerojatnih 51,4% tjedno što predstavlja rast od gotovo osam postotnih bodova u odnosu na kraj 2020.
I sada zaplet koji pokazuje tko je najviše zaslužan za ovakav odličan rasplet za Radio Dalmaciju. Odgovor je – mladi između 18 i 35 godina. U ovoj dobnoj skupini najslušaniji radio u Dalmaciji tjedno bira 50,9% njih, što je, pazite sad, 10 postotnih bodova više nego u IV. kvartalu 2020.
Kao i obično, zavirili smo i u podatke za Splitsko- dalmatinsku županiju gdje ih sluša 57,9% građana. Na razini tjedna oni su i izbor 63,7% punoljetnih stanovnika, mlađih od 49. Još mlađi, oni između 18 i 35 sve se više vežu uz Radio Dalmaciju. Zadnje istraživanje pokazuje da to čini 61,7% njih, opet 10 postotnih bodova više nego samo par mjeseci ranije.
U gradu pod Marjanom sluša ih više nego svaki drugi Splićanin – 56,7%, a u targetu od 18 do 49 početkom ove godine dosegnuli su 61,5% građana tjedno. Rasli su i ovdje u skupini od 18 do 35 i sada su na 57,2%.
Da su omiljeni brend mladih jasno je i po broju pratitelja na njihovim društvenim mrežama. Najpraćeniji su dalmatinski medij na Instagramu i drugi najjači radio u Hrvatskoj na Tik-Toku.
‘Naša vizija razvoja potvrđena je i ovim Ipsosovim istraživanjem. Posljednjih godina predano smo radili na stvaranju jake multimedijalne platforme koja će odgovoriti svim izazovima vremena i zahtjevima publike, a kako bi već danas trasirali svoj put i za idućih 25 godina. Hvala svim našim slušateljima koji su dulje od dva desetljeća s nama, kao i onima koji su nam se tek pridružili’, poručuje direktor Radio Dalmacije i kreativni konzultant AMM Global Instituta Hrvoje Turić.
S obzirom na to da nam se javlja sve veći broj novih klijenta zainteresiranih za investiranje u radijsko oglašavanje, na najčešća pitanja odgovorio je direktor amm.-a i kreativni konzultant AMM Global Instituta Hrvoje Vukušić.
Kad se tek otisnu u svijet sve popularnijeg radijskog oglašavanja, investitore zanima što sve amm. nudi.
‘Mi funkcioniramo po principu – ključ u ruke, one stop shop, kada je u pitanju oglašavanje na radijskim platformama. Nakon razgovora s klijentom i kvalitetnog briefa, po mogućnosti ‘the brief-a’ – to je prvi korak i preduvjet za uspjeh investicije, odrađujemo sve od kreative, preko produkcije, targetiranja i media planiranja do plasiranja objave na radio. Vodimo klijente kroz cijeli taj proces i usmjeravamo kampanju na način da ostvari iznadprosječne rezultate. Godine iskustva i know how daju nam za pravo predložiti klijentima rješenja koja će ostvariti njihove ciljeve.’
Kako mogu znati da je radijsko oglašavanje pravi izbor za mene?
‘Praktički više nema brenda kojega radio ne prodaje, što su pokazale strane i naše studije slučajeva. Prema analizama više od 500 kampanja, radio vraća 7,70 kuna na jednu uloženu. Kod oglašavanja koje cilja na brze rezultate, na primjer u maloprodaji, financijama ili automobilskoj industriji, radio je medij koji donosi najveći ROI. Radio osigurava masovnu slušanost i najmanji trošak po slušatelju. Između ostalih, to su neki od razloga.’
Koliki treba biti share radija u media mixu?
‘Treba voditi računa koji je udio radija u samom media mixu, jer se tu također velikim dijelom krije odgovor na pitanje koliko će uspješno biti oglašavanje. Sve od 10% prema više, 20%, 30% share-a radija u media mixu čini standard uz koji s pravom možete očekivati rezultate koje priželjkujete i oni će vam, bez sumnje, biti isporučeni.’
Koliko bi reklama trebala trajati?
‘Izuzetaka ima, ali u pravilu između 15 i 20 sekundi. Kraći oglasi već su neko vrijeme trend u radijskom oglašavanju. Našim kreativcima to je dovoljno ‘prostora’ za slanje efektne poruke, a odgovora načinu života svih nas, tako i slušatelja. Ne zamaraju ih, a doznaju sve što trebaju.’
Koliko često treba ‘vrtiti’ oglas na radiju da ostvari cilj?
‘Zlatno pravilo radijskog oglašavanja glasi – od 6 do 12 objava dnevno kroz dva tjedna. Svakako ne manje od 6 objava dnevno, a više od 12 samo u određenim situacijama poput čišćenje stock-a, sales akcije od koje puno očekujete, otvaranje nove poslovnice uz koju vežete neku akciju prvih dan-dva… Tada radimo media plan s kojim u minimalnom roku od 3 dana dolazimo do svakog slušatelja te platforme, a kada kažem svakog onda to i doslovno mislim.’
U kojim terminima se oglas treba ‘puštati’?
‘Radio se intenzivno sluša od ranog jutra do večeri. Znamo da ljudi upale radio kad se probude, praktički ga svi slušaju na putu do posla i kad se vraćaju doma, a mi u radijskoj industriji znamo i da ga velika većina slušatelja nastavlja slušati i na radnome mjestu, pa tako imamo peak i između 11 i 13 sati. Jednako tako, istraživanja pokazuju, posebno zbog situacije s koronom, da se radio sve više sluša i navečer, a tada specijalizirani programi bilježe i peakove slušanosti.
Dakle, radio se sluša stalno, ali mijenja se način na koji se sluša. Na primjer, jutarnji i popodnevni drive time su dvije različite stvari i zbog toga treba prilagoditi objave. Ovisno o targetu koji želite, mi vam radimo media plan. Slušatelji su uz radio cijeli dan, mi znamo tko su oni, u koje vrijeme i u kojem broju na kojoj platformi.’
Koji radio odabrati kao platformu za oglašavanje?
‘Velika prednost formatiranih radija, s kojima mi radimo, je što svaki radio točno zna tko ih sluša. Stoga opet svakom brendu možemo preporučiti koji je radio idealan za njega ili možda kombinacija više njih.’
Na Svjetski dan radija, u organizaciji udruge HRF, u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade u Zagrebu jutros je održan 4. Hrvatski radijski forum na temu razvoja digitalnog radija.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da predstoji usuglašavanje konačnog teksta Zakona o elektroničkim medijima i navela da u ovoj fazi, vezano za digitalni radio, nisu išli u daljnje iskorake.
‘S obzirom na to da smo u testnom razdoblju, u razdoblju testiranja tehnologije, istovremeno promišljanja od strane radijskih nakladnika o budućnosti, tranziciji i poslovnom modelu koji će se razviti u Hrvatskoj. U tom smislu mislim da je predloženi Zakon do one mjere tehnološki neutralan da neće onemogućiti uspostavu, dapače. Međutim, naravno da ćemo u nekoj sljedećoj iteraciji, ako se bude angažiranije i ambicioznije prelazilo na digitalnu tehnologiju, morati redefinirati i sustav dodjele koncesija.’
Radijski strateg, osnivač Amm Global Instituta i pokretač prvog cjelovitog digitalnog radija u zemlji Ivan Jurić-Kaćunić kazao je da je u Hrvatskoj na djelu puzajuća digitalizacija te pozvao na suradnju oko strateškog dokumenta za razvoj digitalnog radija u Hrvatskoj, i to što prije.
‘Mi smo spremni za razgovore, pregovore i dogovore. Odradit ćemo svoju ulogu kao komercijalna radijska industrija, kao dio kreativne industrije. Upućujem svima čestitku u povodu Svjetskog dana radija, uz želju da ćemo već od danas početi raditi i surađivati na tom jednom strateškom projektu, a to je digitalni radio u Hrvatskoj, da budemo čak i bolji od naših sugrađana u Europskoj uniji’, rekao je Jurić-Kaćunić.
Okupljenima se video porukom obratio predsjednik Udruženja europskih radija Stefan Möller koji je poručio da svijet ide naprijed velikim koracima, baš kao i radio: ‘Često znamo reći da je sadržaj King, a distribucija King Kong’.
Govoreći o distribuciji putem DAB + tehnologije ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta podsjetio je na stupanje na snagu EU zakonika temeljem kojeg je autoindustrija obvezna u novoproizvedena vozila ugrađivati DAB+ prijemnike, a direktor OIV-a Mate Botica istaknuo je glavne prednosti digitalnog radija: ‘Kristalno čist zvuk, neograničena mogućnost izbora, više sadržaja, mogućnost za distribuciju različitih obavijesti, možemo se gledati na radiju, i velika ušteda energije.’
‘Budućnost radija kao medija je zagarantirana’, poručio je ravnatelj Agencije za elektroničke medije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac, dok je glavni direktor HUP-a Damir Zorić istaknuo da su digitalno i zeleno preduvjeti za opstanak na tržištu.
Sve sudionike Foruma pozdravila je Silvija Londero Šimleša, predsjednica udruge HRF, članice Udruženja europskih radija. ‘Mnogo se toga dogodilo u pandemijskoj godini, ali možemo reći da smo, kroz iskustva europske radijske industrije, mnogo toga i dobili. U ovoj godini očekujemo i nadamo se djelomičnom, optimistično – i potpunom oporavku tržišta.’
Na kraju Hrvatskog radijskog foruma Vijeću za elektroničke medije dodijeljeno je priznanje i medaljon “Nikola Tesla” za poseban doprinos radijskoj industriji u protekloj godini.
HRF je i ove godine održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, u organizaciji udruge Hrvatski radijski forum, a uz partnerstvo Vijeća za elektroničke medije i medijskog partnera Media Servis Globala. Na 4. HRF-u su sudjelovali predstavnici Ministarstva kulture i medija na čelu s ministricom Ninom Obuljen Koržinek, svi članovi Vijeća za elektroničke medije, ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta i direktor Odašiljača i veza Mate Botica, kao i menadžeri najutjecajnijih komercijalnih radijskih postaja Hrvoje Barišić (Antena Zagreb), Dario Antunović (mojRADIO), Drago Gradečak (Radio Kaj), Hrvoje Turić (Radio Dalmacija), Katijan Knok (narodni), potom član izvršnog odbora Udruženja europskih radija Luka Đurić, direktor agencije amm Hrvoje Vukušić te predsjednik uprave AMM Global Instituta Ivan Jurić-Kaćunić.
Iz naše kreativne radionice u 2020. godini izašle su brojne zamijećene kampanje, a raspon kreativnih rješenja pokazuje kako se ciljevi ostvaruju različitim pristupima.
Kreativnost je ključna kako bismo našim brojnim klijentima isporučili originalna rješenja koja će zaokupiti pažnju slušatelja i neće se izgubiti u mnoštvu informacija kojima smo svakodnevno izloženi. Pritom kreativnost ne smije biti sama sebi svrha već mora biti usmjerena prema ostvarivanju zadanih ciljeva, a do njih se dolazi različitim putevima. Evo nekoliko primjera koji to zorno pokazuju, a mogli ste ih čuti na najjačim radijskim postajama u zemlji.
Radiochirurgia Zagreb – Kampanja koja je odjeknula jer se kroz primjere životnih situacija ukazuje na važnost preventivnih pregleda koji spašavaju živote.
Watch Centar – Oglasi za Black Friday pažnju su privlačili odmakom od klasičnih čitanih poruka.
EKO Taxi – Dobra pjevana reklama iz glave nam ne izlazi danima, a upravo na tu kartu zaigrali smo u ovom slučaju i pogodili ‘u sridu’.
KFC – Oglas koji ‘hipnotizira’. Igrom riječi stvorena je slika koja mami na akciju.
Abela Pharm – Kad obvezni dio oglašavanja lijeka postane sam oglas dobijete jasnu, kratku, ali upečatljivu poruku.
Radio Dalmacija opet je uspjela. Drugom sezonom velike promocije ‘Božićna potraga’, ostvarenoj u suradnji sa City Centrom one, prikovali su Dalmatince uz svoj program, najslušaniji na jugu zemlje, i još sve dodatno ‘pojačali’ korištenjem Instagrama, mreže na kojoj su najjači dalmatinski medij.
Zagonetna i intrigantna promocija uz koju slušatelji postaju detektivi trajala je od 26. 11. do 18.12. te postala toliko popularna da joj već možemo predvidjeti dug i sretan život.
Zasniva se na potrazi za Djedom Božićnjakom i njegovih 9 sobova koji su još lani, baš iznad Dalmacije doživjeli malu nezgodu pa se izgubili, a ove godine vratili su se još u lipnju s namjerom da jednostavno uživaju u čarima hrvatskoga juga do daljnjega.
Uoči ovoga prosinca Radio Dalmacija je objavila da opet, po drugi put, pokreću potragu za glavnim akterima božićne bajke: ‘Bit će sada još teže jer su postali jedni od nas! Dalmatizirani su, brzo se kreću, s njuškama pod maskama! Možda glume tovare, možda su pod morem, možda u šumi!’
Bilo je to dovoljno da krene najveća potraga ikada u Dalmaciji.
Sobovi i Djedica javljali su se punih 10 radnih dana u program Radio Dalmacije glasovnim porukama putem WhatsAppa. Na slušateljima je bilo da lociraju izgubljenu ekipu, vrate ih na Sjeverni pol i još jednom – spase Božić!
Više od 5 tisuća prijava za igru stiglo je u sekundama nakon objava zagonetki u eteru, jer su priliku za pogađanje točne lokacije dobivali samo najbrži nakon znaka voditelja, a pronalazak Djeda i devet sobova donijelo je slušateljima 20 000 kuna vrijedan shopping.
Ali kad se poklope čarobni prosinac i igra koja golica maštu, intrigira i zabavlja, više ni nagrada nije bitna. Svjedoče tome pozivi i poruke slušatelja kojima bi slučajno promaknulo razotkrivanje lokacije zbog čega su zvali ili pisali samo kako bi doznali koje je bilo rješenje zagonetke, odnosno gdje su se Djedica i sobovi skrivali. U svakom slučaju, uz pojačan ton na radiju iz dana u dan se pratila potraga za glavnim akterima najveće božićne priče u Dalmaciji.
Tragalo se i off-air putem društvenih mreža Radio Dalmacije, a samo Instagram storyji na kojima se označavao i sponzor, pregledani su gotovo 350 tisuća puta. Klijent je istaknut i na vizualu nagradne igre, zastupljen u Facebook objavi i storyima, kao i u članku na njihovom portalu, inače važnom izvoru informacija za Dalmatince.
S obzirom na interes, reakcije i doseg, možemo zaključiti da je Radio Dalmacija, opet sa City Centrom one, pogodila „u sridu“. U moru loših vijesti, stvorili su božićnu oazu koja nam je svima trebala i još jednom, figurativno i doslovno – spasili Božić.
I ovoga prosinca ispričana je jedna od najljepših radijskih priča. 100 ispunjenih želja društveno je odgovorna akcija Entera Zagreb u kojoj se ispunjavaju želje djece i mladih smještenih u nekoliko domova na području Zagreba i okolice, a pridružio im se HEP.
Krajem studenoga, 25.11. Enter Zagreb, uz podršku Hrvatske elektroprivrede, pozvao je svoje slušatelje putem etera i digitalnih kanala da svi na trenutak postanu Djed Božićnjak i ispune želje djeci bez mame i tate ili odgovarajuće roditeljske skrbi. Glasovi mališana koji putem Enterovog etera otkrivaju čemu se nadaju ispod bora glasno su odjeknuli, a vijest o akciji koja grije srce počela se širiti nevjerojatnom brzinom…
I čarolija je počela. U rekordnom roku, u samo 24 sata od objave popisa 30.11. ispunjene su sve želje, njih ukupno 120 koje su Enterovci prikupili prilikom posjete domovima I.G. Kovačić i A.G. Matoš, u Nazorovoj i Laduču. Autići, kućice za lutke, slatkiši, tenisice, maketa broda, pribor za slikanje, glazbena kutija i svi drugi darovi koje su mališani poželjeli, kao u nekoj bajci počeli su se gomilati na Enteru Zagreb.
Pokrenuti val dobrote nitko nije htio, a ni mogao zaustaviti pa je božićna akcija proširena na ostvarivanje djetinjih snova i želja djece smještene u Caritasovoj kući Emaus u Dupcu i kući Sv. Franje u Sesvetama, a nabavljale su se i higijenske potrepštine za bebe. Trebali su opet tek sati, a ne dani da sve stavke s popisa objavljenog 9. 12. jednostavno – nestanu.
Ova bajka kulminirala je uoči samoga Božića kada su popularni Enterovi DJ-evi punih ruku i kombija stigli na adrese domova i izazvali dječju radost koja je neprocjenjiva.
I tako je ispričana jedna od najljepših radijskih božićnih priča…