O radijskim trendovima u 21. stoljeću razgovarali smo s doc.dr.sc. Anitom Šulentić, predsjednicom Instituta radijske industrije, predstojnicom Katedre za medije na Veleučilištu Algebra Bernays, predavačicom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i alumnom Sveučilišta Sjever.
Nastavno na gotovo 20-godišnju medijsku karijeru i angažmana na najuspješnijim radijskim postajama u Republici Hrvatskoj, danas se bavi promocijom i unapređenjem radijskog medija kroz edukativne programe namijenjene sadašnjim i budućim radijskim djelatnicima. Područje znanstvenog i istraživačkog interesa su joj elektronički mediji s fokusom na promjenama u digitalnom okolišu. Dosad je sudjelovala na dvadeset domaćih i stranih konferencija, a adaptaciju aktualnih trendova implementira u svoja stručna i znanstvena predavanja.
Mlade generacije i radio. Nerijetko čujemo kako mladi ne slušaju radio. Koliko ima istine u tome?
Mladi danas nisu slušatelji radija kao vjerne tradicionalne radijske generacije, oni su konzumenti konvergiranog radija u multimedijalnom smislu. Kao i streaming servise, ključna im je lakoća dohvata sadržaja putem mobilnih digitalnih uređaja i trenutačna konzumacija željenog sadržaja u vrijeme koje im odgovara. Oni nisu klasični ‘useri’ odnosno ‘consumeri’ bilo kojeg medija, već zahtjevni ‘prosumeri’ što znači da konzumirani sadržaj komentiraju i šire dalje. To znači da radio kao medij prvotno upoznaju kroz njima privlačan sadržaj na radijskim digitalnim platformama pri čemu danas prednjači Tik Tok. Antena Zagreb i Radio Dalmacija su konkretni primjeri radija hrvatske radiodifuzije koji su u ovom naumu izuzetno uspješni. Sukladno promjeni životnih navika u punoljetnim i zrelim godinama, ti isti današnji mladi će početi konzumirati radio u svom automobilu – zahvaljujući prepoznavanju radijskog brenda, glazbi koja je glavni okidač tzv. osobne nostalgije i osobnosti voditelja.
Radio je ‘narrowcasting’ medij odnosno zbog privlačenja i zadržavanja mladih generacija priprema razne multimedijalne sadržaje za ciljane skupine slušatelja. Riječ je o procesu suprotnom klasičnom broadcastingu koji ujedno podržava trend komercijalizacije jer i oglašivačima omogućuje dohvat konkretnih ciljanih skupina slušatelja.
Pomisao na radio često se veže uz FM. Kako prihvaćamo digitalne opcije za dohvat radijskih programa? Koliko smo svjesni da radio ne moramo slušati samo na „jedan način“?
Iako se dominantni oblik distribucije radijskog programa u Republici Hrvatskoj i dalje temelji na zemaljskoj distribuciji analognog signala, zahvaljujući digitalizaciji radio je danas još stabilniji i moderniji komunikacijsko-distribucijski kanal. Naime, uz klasični FM, digitalno doba nudi alternative poput internetske distribucije i digitalnog radija (DAB+). Internetska distribucija odnosi se na streaming radijskog programa uživo bilo putem vlastite radijske web stranice ili aplikacije odnosno neovisnih aplikacija kao što je Radioplayer. Uz to, ovakva distribucija omogućuje i radijski sadržaj on-demand poput podcasta. Ključni preduvjet dohvata sadržaja ovako distribuiranih radijskih programa su digitalni uređaji poput računala, pametnih telefona te DAB+ prijamnika.
U svjetskoj znanstvenoj zajednici migracija radijskih slušatelja prema digitalnim uređajima propituje se više od dvadesetak godina. Recentni podaci Ofcoma za područje Ujedinjenog Kraljevstva govore da tradicionalne radijske prijamnike uglavnom biraju slušatelji iznad 55 godina dok slušatelji do 35 godina konzumiraju radio putem DAB+ uređaja (53%), pametnih telefona (29%) i televizijskih prijamnika (22%). Kod nas je pionirsko istraživanje iz 2023. godine pokazalo kako je migracija slušatelja prema konzumaciji radija putem digitalnih uređaja zasad mala (oko 13%) i spora, ali kontinuirana.
Ulaganje u digitalne platforme radija. Je li to budućnost radija?
Uključivanje u tzv. digitalni medijski svijet je svojevrsna obveza nakladnika. Stjecanje i zadržavanje novih slušatelja ključno je za sve, a osobito komercijalne radije. U „bitku za slušatelje“ radiji su se prvo uključili izradom web stranice, a zatim mobilnom aplikacijom i profilima na društvenim mrežama i servisima koji omogućuju instantnu razmjenu multimedijalnih sadržaja. Mapiranja web stranica i mobilnih aplikacija radija pokazala su kako je konvergencija radija u Hrvatskoj zasad zamjetna tek u formalnom (brojnost), ali ne i sadržajnom smislu. Naime, multimedijski potencijal stranica, kao ni druge komunikacijske, promotivne i participativne opcije, nisu iskorištene. S druge strane, profili na društvenim mrežama su strateški mnogo bolje isplanirani i ispunjavaju svoju svrhu.
Prati li obrazovni sustav potrebe realnog tržišta rada?
Sretna sam da je raskorak između obrazovnog sustava i tržišta rada iz godine u godinu sve manji. Kako su temelji rada u današnjim konvergiranim medijima kritičko razmišljanje, krosmedijsko znanje i multidimenzionalno izvještavanje za više platformi istog medija, kontinuirana povezanost obrazovnih institucija s gospodarstvenicima i predstavnicima tržišta rada je logična i nužna. S obzirom na to da se u struci u potpunosti bavim edukacijom medijskih djelatnika, a moje šire znanstveno zanimanje obuhvaća i obrazovanje, svjedok sam kako sve veći broj studijskih programa novinarstva, medija i komunikacijskog menadžmenta razvija kolegije koji povezuju medije, digitalno doba, digitalne kompetencije i novonastale radne pozicije. To je uz sveučilišne medije te obveznu studentsku praksu uz mentorsko vodstvo u nekom od konvergiranih medija u realnom sektoru obećavajuća kombinacija.
Treba li se radio bojati umjetne inteligencije ili upotreba AI može biti dobra priča za budućnost radija, dodana vrijednost?
Uz brojne prednosti svake nove tehnologije, uvođenje iste paralelno nosi izazove i strahove pri čemu se upotreba UI veže uz sumnjičavost eventualne zamjene ljudskog radnog potencijala s ciljem povećanja produktivnosti, a smanjenja proizvodnih troškova.
Prvo korištenje UI na radiju bilo je prije petnaest godina na teksaškom radiju ‘KROV’ sa sjedištem u San Antoniju koja je imala ‘Denise’, UI operatora za snimanje poruka, odgovaranje na telefonske pozive, provjeravanje e-pošte, pretraživanje weba i zakazivanje sastanaka. Međutim, Denise nije bila potpuna automatizirana i bio joj je nužan radijski djelatnik za pisanje sinopsisa i uključivanje audio zapisa u popis za reprodukciju. Danas brojni svjetski primjeri govore o pozitivnoj integraciji UI u radio po pitanju unapređenja učinkovitosti, kvalitete i interaktivnosti. Imamo primjere showova, ali i kompletnih radijskih programa koji su u potpunosti generirani umjetnom inteligencijom.
U hrvatskoj radiodifuziji UI se učestalo koristi u audio i programskoj produkciji dok se jedinstveni primjer očituje u prvom ChatGPT radijskom voditelju angažiranom u jutarnjem showu bravo! radija, inače na razini RH predvodnika novih medijskih trendova.
Zašto ste Vi odabrali radio kao medij? Što želite prenijeti svojim studentima kada im predajete o radiju?
Zaljubila sam se (nadam se sretno i zauvijek) u radijski medij još prilikom studiranja na Fakultetu političkih znanosti, a znanstvene vidike sam zatim proširila na digitalne medije i komunikaciju u konvergiranom okolišu doktorskom disertacijom i brojnim aktualnim projektima na Sveučilištu Sjever. Uz Institut radijske industrije, moja iznimno draga lokacija je i Veleučilište Algebra Bernays. Studentima prenosim ono što i sama osjećam – radio je najemotivniji medij koji nas prati kroz cijeli dan, a vrlo često nepravedno zanemarujemo njegovu ulogu jer je uvijek tu i ne iritira. Biramo ga prema glazbi koja nam u određenom trenutku odgovara, a radijskom mediju ostajemo odani zbog produciranog sadržaja u koji imamo maksimalno povjerenja. Navedene stavke nisu se promijenile posljednjih nekoliko desetljeća. Dapače, uslijed kriznih situacija snaga radija dodatno ojača.
bravo! KIDS, prvi je radio za djecu u Hrvatskoj! Mjesto je to na kojem se nalaze najljepše pjesmice – edukativne i zabavne! Osim domaćih, na repertoaru su i strani dječji hitovi. Povodom prvog rođendana bravo! KIDS razgovarali smo s Aleksandrom Milinković Dadić, programskom direktoricom bravo! KIDS radija.
bravo! KIDS puše prve svjećice na torti i to nakon što se nedavno predstavio na vodećoj radijskoj konferenciji „Radiodays Europe“. Izuzetno zaokružena priča za prvu godinu postojanja. Kakve su reakcije na bravo!KIDS projekt među radijskim stručnjacima iz Europe?
Uskoro će 365 dana od kako smo postali dio DAB+ platforme i samo prisustvo na Radiodaysima je poklon kakav nismo mogli ni sanjati. Prezentirali smo na panelu koji se zvao „Kreiranje audio sadržaja za djecu” i reakcije prisutnih su bile fantastične. Puno pitanja smo dobili od kolega iz Francuske, Irske, Italije i Belgije. Inspirirali smo ih da slične projekte rade u svojoj zemlji. Fascinirani su kreativom, rubrikama i zvukom radija. Možemo reći da je naš nastup bio poprilično uspješan.
Znamo da je bravo! KIDS zabavan djeci, ali možete li nam objasniti zašto je važan za djecu?
Znanstveno je dokazano kako glazba utječe na mentalni, socijalni i emotivni razvoj djece. Slušanje i pjevanje pjesama djeci pomaže u razvoju memorije i jezičnih vještina. To je samo jedan od benefita slušanja radija. Isto tako djeca koja stvaraju navike konzumacije medija od malih nogu se vežu za radio. U bravo! KIDS programu postoji i edukativni segment koji se zove bravo! GENIJALCI gdje bravići uče engleski jezik i stvari koje se događaju oko njih poput godišnjih doba, reciklaže, Olimpijskih igara i sličnih događanja. Mislim da su ovo samo neke prednosti slušanja radija jer nove generacije nisu navikle slušati i imaju velike probleme s koncentracijom.
Kakav sadržaj bravo! KIDS nudi djeci? Osim glazbe, postoje li još neki zanimljivi, korisni, edukativni segmenti?
Kako sam već gore spomenula imamo edukativni dio programa, ali se trudimo u svakodnevnim pričama u eteru učiti djecu što je ispravno, a što nije. Kao primjer dat ću naše glavne likove puž Brrrzi i njegova sestra Pjegica koji se kroz neke dnevne aktivnosti često susreću s izazovima. Brrrzi često zna izgubiti svoju najdražu igračku jer ju ne pospremi na mjesto. Pa ih tu bravo! teta pokušava naučiti da moraju pospremati sa sobom. Često u razgovornom djelu pričamo o zdravim obrocima gdje se puževi hvale bravo! teti kako su za ručak jeli brokulu jer je zdrava i pojeli porciju voća koja im pomaže da ostanu zdravi i postanu veliki. Sav govorni sadržaj je kreiran tako da ga djeca razumiju i apsolutno je sve prilagođeno predškolskom uzrastu.
Koje ste projekte pokrenuli? Postoje li još neki planovi?
Trenutno najveći projekt koji smo krenuli raditi i radimo ga i dalje je donacija DAB+ uređaja vrtićima diljem Hrvatske. Imamo cilj da bravo! KIDS uđe u svaki vrtić u Hrvatskoj i na taj način usaditi zdrave navike slušanja radija. Posjetili smo vrtiće u Osijeku, Bjelovaru, a idući grad je Pula. Nećemo stati dok ne obiđemo sve gradove. 🙂
Kakve su reakcije djece i roditelja na prvi radio za djecu u Hrvatskoj? Kako roditelji mogu koristiti ovaj radio u svakodnevici – kao pomoć pri uspavljivanju, učenju, igri?
Meni kao programskoj direktorici najljepši benefiti su poruke roditelja koje stižu na dnevnoj bazi. Hvale programe i govore nam kako im olakšavamo putovanja u automobilu do vrtića ili nekih dužih destinacija. Jedan tata nam je nedavno napisao kako su s petogodišnjom kćeri putovali na more i po prvi puta dugi put je prošao bez problema. Jedna mama se javila kako joj je dijete progovorilo slušajući naš program. To je ljepota ovog projekta što pomažemo roditeljima i zajedno odgajamo neku novu kvalitetniju generaciju.
bravo! KIDS je prvi radio za djecu u Hrvatskoj i sluša se na DAB+ platformi u cijeloj Hrvatskoj. Također, veliki broj DAB+ uređaja donirali ste dječjim vrtićima. Koji su benefiti slušanja radija putem DAB+ platforme pogotovo u dječjim vrtićima?
Tako je, akcija je krenula prošle godine i nastavljamo s njom i u idućim mjesecima. DAB+ je fantastičan zbog zvuka i činjenice da neke lokalne radio postaje možete slušati bilo gdje na svijetu. Benefit za vrtiće je u tome što možda tetama olakšavamo posao jer ne moraju više glazbu puštati preko mobitela ili CD-a. Isto tako tete više ne trebaju čitati priče jer to za njih radi naša bravo! teta.
Prva godina bravo! KIDS radija je uspješno napunjena. Kako vidite budućnost bravo! KIDS radija?
Budućnost radija vidim kao još svjetliju i dinamičniju! Prva godina dokazala je da postoji potreba za kvalitetnim dječjim radijskim sadržajem, a sada je vrijeme za daljnji rast i inovacije. U budućnosti bih voljela vidjeti još više interakcije s djecom, kroz emisije uživo i kreativne radionice. Uz to očekujem da bi se mogli razvijati i u ‘off AIR’ kampanjama, ali o tome ćemo više kad ćemo slaviti 2. rođendan.
#mojavibra – upravo to za Enter Zagreb govori gotovo petina mladih Zagrepčana, a u TOP 5 su i u skupini 18 – 49. Pokazuje to najnoviji Ipsos MEDIApuls podaci, a festivalska sezona tek se zahuktala…
Jasno isprofiliran, višestruko dokazan – Enter Zagreb dočekao je osmi rođendan s pozamašnim komadom ‘torte slušanosti’. Na svom terenu, Gradu Zagrebu, tjedno doseže 19% slušatelja starijih od 20, a mlađih od 35 godina. Na radijskoj ljestvici pet najpopularnijih nalazi se i kad se promatra šira dobna skupina, od 18 do 49 godina, što je hvale vrijedan rezultat na visoko konkurentnom tržištu.
Njihova publika ima vrlo visoka očekivanja jer Enter Zagreb, prvi current hits radio u Hrvatskoj s naglaskom na elektronsku glazbu, od početka ih je naviknuo na najsvježije novitete s međunarodne scene i ekskluzivne sadržaje. Ambiciozno su krenuli od starta, prije nekih osam godina i u međuvremenu izgradili brend koji je prepoznat i izvan granica Hrvatske.
Uistinu je rijetkost za medij u zemlji, ali i puno šire, da na svoj rođendan primi čestitke od svjetskih zvijezda, a upravo takve su stigle nedavno na Enterovu adresu. Jedan od čestitara bio je glavom i bradom Armin van Buuren koji predstavlja sam vrh globalne EDM scene.
Tko ih se sve sjetio uoči njihovog 8. rođendana i zahvalio im na potpori pogledajte OVDJE.
Osim što donose ekskluzivne showove najvećih DJ-eva današnjice, otvoreni su i za domaće glazbene snage, od poznatih imena za DJ pultom do mladih pjevača poput Filipa Rudana, Matije Cveka ili Mije Dimšić koji gostuju u njihovom Mashupu tjedna.
Enterovci su upravo posljednjih tjedana, pa i mjeseci, u novom zaletu. Ponovno pokretanje festivalske scene za njih znači i novi vjetar u leđa, a vrhunac će po tom pitanju biti ovogodišnja Ultra Europe u Splitu, čiji su glavni medijski pokrovitelj. Tijekom ovog vrhunskog glazbenog događaja privremeno izmjeste i svoj studio iz Zagreba u srce Parka mladeži u Splitu.
Njihova publika zna da su Enterovci na izvoru informacija i da je to mjesto na kojem će doznati sve o svim važnijim festivalima elektronske glazbe u zemlji, ali i svijetu, pa i dobiti ulaznice ako ih sreća posluži, mjesto na kojem će slušati, gledati i čitati sve o svojim omiljenim izvođačima, pa i doznati kad izlazi iduća sezona omiljene im serije. Granica između Entera Zagreb i publike praktički ne postoji, jer dijele iste vrijednosti, interese, stil života i ljubav prema radiju s okusom avanture.
4 godine djelovanja, 4 godine bez posrtanja. Extra FM etablirani je medijski igrač koji se već u svojim prvim danima probio u vrh najslušanijih radija u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a tamo je i danas. Bira ga petina slušatelja od 18 do 49 i gotovo trećina onih od 15 do 29 godina.
3. svibnja 2018. Tog sunčanog proljetnog dana, točno u podne, javnosti je predstavljen Extra FM, prvi radio u zemlji s muzikom najvećih regionalnih zvijezda. Mjesecima se u tišini pripremalo njegovo lansiranje, ali kad je krenulo… Medijska scena ne pamti tako strelovit uzlet jednog radija. Danas, četiri godine poslije jasno je da nije riječ o zvijezdi repatici već radijskoj megazvijezdi.
Njezin sjaj tjedno obasjava 31,4% mladih slušatelja od 15 do 29 godina na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, što ih čini viceprvacima u ovom targetu. Na tom istom, najgušće naseljenom prostoru Hrvatske dosežu tjedno i 28,5% onih od 18 do 35 te 19,2% slušatelja u dobnoj skupini od 18 do 49. Recimo i to da u svim promatranim kategorijama Extra čvrsto drži svoju poziciju u TOP 5 i nije na začelju tih ljestvica. Pokazuju to posljednji Ipsosovi podaci MEDIApuls koji se odnose na prvi kvartal tekuće godine.
I u tim prvi mjesecima 2022., a uoči svog četvrtog rođendana, Extrina ekipa pokazala je kako se ostaje u vrhu. Ambiciozni tim iz tjedna u tjedan ekskluzivno donosi premijere hitova regionalnih zvijezda, a zbog dobre priče nije im problem ‘potegnuti’ ni do Beograda, kao nedavno kada ih je ugostio Željko Joksimović.
Extrina adresa nezaobilazno je odredište koje pohode velike zvijezde u regiji poput Željka Samardžića, Voyagea, Nataše Bekvalac, Saše Matića… S potonjim su krenuli u realizaciju još jednog EXTRA KONCERTA GODINE, koji će se 21. listopada održati u jedinoj dvorani dovoljno velikoj za takav spektakl – Areni Zagreb. Iskustva već imaju, s obzirom da su iza njih već dva rasprodana koncerta na toj lokaciji. Kad oni udruže snage, nastaje ovo:
Nema sumnje, ovaj koncert, kao i njihove prijašnje virtualne i ‘prave’, gledat će još šira publika putem Extra TV-a, prvog formatiranog televizijskog kanala koji donosi aktualne i najnovije spotove regionalnih zvijezda i ekskluzivne razgovore s njima.
Uoči Svjetskog dana radija, u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade održan je 5. Hrvatski radijski forum na temu ‘Radio i kreativna ekonomija’, u organizaciji udruge HRF.
Potpredsjednik udruge Hrvatski radijski forum Luka Đurić naglasio je da svjedočimo vremenu prepunom izazova u kojem se na najbrutalniji mogući način testira otpornost poslovnih koncepata na velike tržišne utjecaje i promjene ponašanja krajnjih korisnika.
‘Kulturno i kreativno gospodarstvo, kojem pripada i radio, jedno je od najbrže rastućih u Europi i svijetu. No, uslijed COVID pandemije ono je prosječno izgubilo oko trećine svojih ukupnih prihoda. Radio ima taj komfor da ne mora trčati za ekskluzivama i prvi objaviti neku vijest, ne mora se nametati niti trčati za klikovima, on je tu prije svega kako bi svojim slušateljima uljepšao svaki dan i donio provjerene činjenice i informacije. Radio se možda sluša uhom, no radio ispunjava srce i zato mu je budućnost sigurna’, poručio je Đurić.
‘Rekli su da je zlatno vrijeme radija prošlo s dolaskom televizije, ali zlatno vrijeme radija traje i trajat će. Mislim čak da ne postoji medij kojem više u korist idu nove tehnologije, a to se vidjelo i u otpornosti tijekom ove pandemije, na način kako je radijski sustav reagirao’, ustvrdio je Josip Popovac, predsjednik Vijeća i ravnatelj Agencije za elektroničke medije.
‘Kreativne industrije su bile možda i najviše pogođene nakon avioindustrije, industrije putovanja. Znači, mi smo bili više pogođeni nego industrija turizma i zapravo trebamo pomoć. Ne zato da preživljavamo nego da iskoristimo one potencijale i da u budućnosti još više osnažimo kreativnu i kulturnu industriju’, poručio je predsjednik HUP-a Mihael Furjan.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl naveo je da ukupni pad kulturne i kreativne industrije od početka pandemije iznosi 11 posto.
‘Mi vjerujemo da ćemo posljedice toga ublažiti kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti gdje je alocirano 250 milijuna kuna za kulturne i kreativne industrije. Interes je, naravno, da povučemo što veći iznos sredstava i da ti projekti zaista imaju nekakvu funkciju otpornosti, oporavka i, ja bih rekao, konkurentnosti.’
Stručnjak za komunikacije Božo Skoko na panel raspravi o radiju i kreativnoj ekonomiji govorio je o specijalizaciji radija: ‘Mislim da će to biti budućnost, jer ono klasično, kada hoćete zadovoljiti sve pomalo onda izgubite publiku. Upravo digitalizacija i platforme pružaju goleme mogućnosti da ponudimo uskom profilu publike ono što želi’.
‘Jedna studija Deloittova predviđa kako će do 2030. izgledati sektor kreativnih industrija i podrazumijeva da će rasti općenito 40%, a radio će najviše rasti s kreacijom podcasta’, navela je znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose Daniela Angelina Jelinčić, a dugogodišnja medijska djelatnica i predavačica na Sveučilištu Sjever Ivona Čulo osvrnula se na fenomen formatiranog radija.
‘Ima jako veliku slušanost i on kao takav ima svoju svrhu i svoju ekonomsku opravdanost. Apsolutno nemamo ništa negativno, imamo samo novi format koji na drugačiji način prezentira sadržaj. To je po meni najveća ljepota kreativnih industrija, ima prostora i za jedno, i za drugo, i za treće’, poručila je Čulo.
Ovogodišnje priznanje i medaljon ‘Nikola Tesla’ za poseban doprinos identitetu, pluralizmu i razvoju hrvatske radijske industrije dodijeljeno je Udruženju europskih radija (AER), a njihov predsjednik Stefan Möller video porukom se javio iz Helsinkija:
‘Zahvaljujem Hrvatskom radijskom forumu koji je izuzetno važan dio Udruženja europskih radija. Suradnja, razmjena znanja i iskustva vrlo su važni za nastavak središnje uloge radija u audio svijetu, koji se razvija, predvodeći ovu audio revoluciju novih audio formata, novih platformi i raznih načina slušanja radija’.
HRF je i ove godine održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, u organizaciji udruge Hrvatski radijski forum, a uz partnerstvo Vijeća za elektroničke medije i medijskog partnera Media Servis Globala. Forumu su prisustvovali i direktor Odašiljača i veza Mate Botica, ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta, predstavnici HDS ZAMP-a i Hrvatske glazbene unije, predstavnici akademske zajednice, menadžeri najutjecajnijih komercijalnih radija, kao i brojni drugi uzvanici iz društvenog, kulturnog, političkog i gospodarskog života.
Udruga HRF sa svojim partnerima na kraju je odala počast prerano preminulom Akiju Rahimovskom, istaknutom akteru hrvatske kreativne industrije. Uz klavirsku pratnju, ovogodišnji natjecatelj Dore ToMa izveo je neke nezaboravne pjesme Parnog Valjka kao hommage velikom glazbeniku.
Najslušaniji medij na jugu zemlje Radio Dalmacija i u novom Ipsosovom istraživanju MEDIApuls bilježi brojke od kojih se zavrti u glavi.
Klijente najčešće zanima koliko je medij slušan u targetu 18 do 49. U posljednjem kvartalu 2021. Radio Dalmacija u toj kategoriji doseže 50,2% Dalmatinaca. U općoj populaciji od Prevlake do Svetog Roka bira ih gotovo 45,8% građana, a u onoj od 18 do 35 godina njih 51,1%.
Posebno je zanimljiv podatak o njihovoj slušanosti među mladima od 15 do 29 jer je najviši u odnosu na druge promatrane ciljne skupine, odnosno iznosi 52,5%, čemu je svakako pridonijela strategija povezivanja s mladima na TikToku. Njihova popularnost na toj društvenoj mreži za mlade uvelike nadilazi granice radijskog etera pa su tako Novu godinu dočekali sa 160-ak tisuća pratitelja i s videima čiji se pregledi broje u milijunima. Njihovi DJ-evi danas su prave TikTok zvijezde.
Radio Dalmacija se redovito gleda i na drugim platformama, YouTubeu, Instagramu i Facebooku, a pažnju publike posebno privlači video sadržaj iz Večernjeg showa s Giulianom. Dok koncertni prostori diljem zemlje većinom u tišini čekaju bolja vremena, na najslušanijem radiju u Dalmaciji se svake srijede navečer, u sklopu tog showa, svira i pjeva uživo.
Otišli su i korak dalje, pa su zajedno s Heart Experience agencijom prionuli organizaciji koncerta Petra Graše u splitskoj Spaladium areni. Ovaj veliki glazbeni događaj ujedno je i prvi najavljeni takvi događaj nakon duge pandemijske stanke. Za njih ništa ne predstavlja prepreku, samo izazov.
Znate li možda drugu medijsku kuću ili privatnu kompaniju koja je lansirala svoju kolekciju NFT-ova? Ne? Naravno! Radio Dalmacija je i prvi medij u Hrvatskoj koji je zakoračio u svijet kripto valuta.
Bez obzira na nabujalu produkciju, on i off air projekte, nisu zapostavili odgovornost prema svojoj ulozi u društvu. U prosincu su donacijom podržali Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači te su sudjelovali u njihovom projekt ‘Mi to možemo’. Ni akcija ‘A di si ti?’ udruge Most nije prošla bez njih, a nastavili su i suradnju s udrugom Anđeli.
Uvijek su i svugdje uz svoje slušatelje, a polovina Dalmatinaca je uz njih. Ne čudi stoga da i ove godine, zahvaljujući glasovima publike, u finalu konkuriraju za Zlatni studio Jutarnjeg lista za najbolji radio u zemlji.
Iz godine u godinu, iz kvartala u kvartal Radio Dalmacija zauzima prvu poziciju na listi slušanosti na jugu zemlje. Kako im to polazi za rukom?
Iz Ipsosa su stigli najnoviji podaci koji pokazuju da na vrhu opet nema ničeg novog. Radio Dalmacija prvi je radijski izbor svih Dalmatinaca sa slušanošću od 43,6% tjedno, a taj se postotak penje do 47,1 kad se uzme u obzir stanovništvo između 18 i 49 godina. S regionalnim FM dosegom prometnula se u treći najslušaniji radio u zemlji na nacionalnoj razini, u ukupnoj populaciji.
Nema potrebe više trošiti riječi na snagu brenda, jer činjenica je da je Radio Dalmacija izrasla u jedan od simbola hrvatskoga juga. Iza uspjeha bez posrtanja stoji strategija u čijim temeljima nije puko praćenje trendova već njihovo predvođenje.
Uzmimo na primjer njihov TikTok profil na kojem su okupili, kako oni vole kazati, familiju od 150 tisuća članova. Na vrijeme su detektirali potencijal aplikacije i krenuli u akciju predstavljanja svoga brend, prije svega, generaciji Z i na toj platformi. Rezultat: na toj mreži drugi su najjači medij u zemlji i ubrzano rastu.
Dio je to strategije za privlačenje novih generacija. Prema posljednjim Ipsosovim podacima sluša ih gotovo 53% stanovnika Splitsko-dalmatinske županije u skupini od 15 do 29 godina, a u istom targetu na nivou cijele Dalmacije dosežu njih 44,6%.
FM doseg ‘pojačavaju’ kroz razgranatu medijsku mrežu, od online kanala do društvenih mreža putem kojih plasiraju originalni content, uvijek prilagođen platformi na kojoj se objavljuje. Poznavanje zakonitosti različitih kanala distribucije omogućuje im stvaranje viralnih sadržaja, kako na TikToku tako i na Facebooku. Na potonjem su, primjerice, nedavno objavili dječju pjesmicu Baby Shark u izvedbi poznate klape Rišpet, a jedinstvena obrada prikazana je gotovo 300 tisuća puta.
Njihov dobar osjećaj za trendove potvrđuje i Instagram zajednica Radio Dalmacije koja ih čini najpraćenijim dalmatinskim medijem na toj mreži. Interes izazivaju i njihove YouTube objave, a u prvom redu je riječ o isječcima iz popularnog Večernjeg showa s Giulianom, odnosno gostovanjima koja redovito izazivaju interes i vodećih medija u zemlji.
Na koji način razmišljaju na dalmatinskom radiju broj jedan pokazuje i nedavna najava koncerta Petra Graše u Spaladium Areni. Upravo u organizaciji Radio Dalmacije i Heart Experiencea u Split se vraćaju najveći glazbeni događaji. Naime, to je prvi najavljeni koncert u splitskoj Areni nakon duge pandemijske stanke.
Radio Dalmacija – radio koji predvodi trendove.
Ultra Split čvrsto se pozicionirala na splitskoj radijskoj karti kao urbani, moderni medij koji privlači više od petine mladih na širem splitskom području, pokazalo je posljednje istraživanje Ipsosa.
Na prostoru Splitsko-dalmatinske županije izbor su svakog petog slušatelja od 15 do 29 godina, preciznije slušanost im u tom targetu doseže 20,6%. Ta brojka čini ih drugim najslušanijim splitskim radijem među mladima. Istodobno, 17,1% građana Splita između 18 i 49 godina budi se, opušta i zabavlja uz ekipu s Ultre.
Ovi rezultati pokazuju da su uspjeli u svom naumu – biti radio novih generacija koje dobro poznaju svjetske trendove i ne očekuju ništa manje ni od svog omiljenog medija. Na Ultri Split u prvom su planu Hitovi koje voliš, kako kaže njihov novi slogan, a odnosi se na millenial hitove, one od 2000. do najaktualnijih. Čim zasviraju u svjetskim prijestolnicama, sviraju i u Splitu, na valovima Ultre.
Voditeljska ekipa poznaje svoju publiku ‘u dušu’, s njima dogovaraju vikend izlaske, pripremaju se za ispite, diskutiraju o poslovnim karijerama.
U goste im putem etera dovode ljude koje oni žele čuti, koji imaju odgovore na njihova pitanja. Tako su novosti o Ultra Music Festivalu, jednom od najvećih i najpoznatijih festivala elektroničke glazbe u svijetu, doznali tijekom gostovanja Joea Bašića, o životnim lekcijama koje valja svladati na putu do uspjeha uče od vrhunskih sportaša poput Barbare Matić, osvajačice prve svjetske seniorske medalje za hrvatski judo, a naravno da su vrata Ultre Split otvorena i domaćim glazbenim snagama poput Albine.
Oni su jednostavno dio mlade, urbane, splitske ekipe s kojom su od 0-24, od zemlje do inozemstva. Zahvaljujući mobilnoj aplikaciji, koja na jugu postaje sve popularnija, stalno su u džepovima i torbicama svojih slušatelja, udaljeni od njih tek jedan klik. I taj komunikacijski kanal oblikovan je prema aktualnom svjetskom trendu pružanja izbora publici, odnosno mogućnosti biranja jednog od glazbenih kanala prema trenutnim preferencijama. U okviru aplikacije složena je i kontakt lista svih brojeva, mreža i platformi putem kojih slušatelji izravno komuniciraju s njima.
U posljednjem kvartalu tekuće godine Ultra Split je fokus stavila na TikTok, brzorastuću mrežu za mlade i ostvarila trenutni uspjeh. U samo tri mjeseca prešli su put od nule do 19 tisuća pratitelja, a taj rok im je bio dovoljan i za prvi video s milijun pregleda.
Kad znaš što radiš, rezultati brzo stižu.
Ako je dobro – ne mijenjaj ništa. E, pa to nije logika kreativaca na Anteni Zagreb koji su ove godine osmislili i proveli novu mehaniku velike promocije ‘Pun ruksak’ i opet pogodili ‘u sridu’.
Ali krenimo redom. ‘Pun ruksak’ stekao je popularnost već tijekom svog prvog izdanja jer je bio – drugačiji. U moru poruka prema tržištu kojima se, uoči povratka u školske klupe, nudilo studentima, učenicima i njihovim roditeljima sve što trebaju, jedna je itekako iskakala. Naime, na Anteni su ‘okrenuli pilu naopako’ i ponudili slušateljima ono što uistinu žele. Da, upravo takvi detalji čine veliku razliku.
Naime, u tom famoznom ruksaku nikada nisu bile bilježnice, setovi za geometriju, bonovi za ergonomske stolce i slično, već najpopularniji, cool gadgeti. Ove godine – tableti, instant polaroid fotoaparati i prijenosni zvučnici, a do njih se, kao što smo već rekli, dolazilo prema novim pravilima koji su pridonijeli tome da se Antena sluša još glasnije i pažljivije, pa tako i poruke klijenta.
Put do stvari koje želimo ove je godine vodio preko Anteninih stvari koje voliš, odnosno pjesama koje puštaju. Slušatelji su trebali čuti u kojem se trenutku ruksak ‘otvara’, odnosno kada ga neki od njihovih poznatih DJ-eva ‘zatvara’. Nagradu je osvajao najbrži slušatelj koji je SMS-om točno javio koliko je pjesama sviralo u međuvremenu, od ‘otvaranja’ do ‘zatvaranja’ ruksaka.
Svakog radnog dana tijekom dva tjedna dijelili su po dva ruksaka, a za igru je stiglo gotovo 2 800 prijava. Pritom morate znati da je riječ o prijavama koje stižu u samo nekoliko sekundi nakon ‘zatvaranja’, jer se najbrži slušatelj odmah proglašava pobjednikom, pa možete samo zamisliti zvonjavu redakcijskog mobitela u tim trenucima.
Kad je slušatelj vrlo zainteresiran i klijent dobiva željenu pažnju, a ove godine ‘Pun ruksak’ je ostvaren u suradnji s trgovačkim centrom King Cross Jankomir. Tijekom tri tjedna, od 30. kolovoza do 19. rujna, promocija je apsolutno dominirala eterom Antene Zagreb, prvog izbora metropole. Poslano je čak 468 brendiranih poruka klijenta, vodeći pritom računa o njihovoj kvalitetnoj integraciji u program.
Promocija je, kao i obično, popraćena i na društvenim mrežama AZ. Tako je klijent istaknut na Facebook coveru omiljenog zagrebačkog radija, a samo na toj platformi Antenu prati više od 300 tisuća ljudi. King Cross Jankomir označen je i u tri njihova storyja na Instagramu (100 tisuća pratitelja).
‘Pun ruksak’ velika je promocija koja omogućuje klijentu puno više od uobičajene komunikacije s tržištem. Popularnost Antene donosi golem doseg, a mehanika promocije jamči da će se i poruke klijenta slušati puno pažljivije nego inače.
Prolaze vrući srpanjski dani, sezona godišnjih odmora već je u punom jeku, a u amm.-u užurbano kao u košnici.
‘Već smo mjesecima na valu rastuće popularnosti radijskog oglašavanja, a nama ni ljeto nije donijelo maestral, prije bih rekao jugo’, objašnjava uz osmijeh čelni čovjek amm.-a i kreativni konzultant AMM Global Instituta Hrvoje Vukušić.
Brendovi koji su svjesni važnosti komunikacije s tržištem, kaže, nemaju ljetne pauze.
‘Marketing nije nešto što želite zanemariti, bez obzira je li ljeto idealno vrijeme za plasiranje nekih vaših proizvoda ili usluga ili ste, primjerice, više fokusirani na jesen. Ako vam ne idu na ruku potrošačke navike tijekom ljeta, ipak s dobrom marketinškom strategijom to se može mijenjati. Činjenica je i da brend koji nije prisutan, pomalo se zaboravlja. Stoga se veza s potrošačima gradi kontinuirano, a proaktivnost jedan je od stupova uspjeha.’
Ipak, neki se izdvajaju. Najveći ‘ljetni’ oglašivači su trgovački lanci, farmaceutske i telekomunikacijske kompanije, pivovare…
‘U ovo smo ljeto ušli s Europskim nogometnim prvenstvom što je očekivano donijelo povećani obim oglašavanja, ali ni gašenje svjetala reflektora na europskim travnjacima nije donijelo značajni pad oglašavanja na vodećim radijskim brendovima’, otkriva nam Vukušić.
S penjanjem žive u termometrima mijenja se donekle i kreativa oglasa koja slijedi duh godišnjih doba, pa se u oglasima ‘čuje’ i ‘osjeti’ ljeto, a dosezi kampanja i dalje su fascinantni.
‘Doseg radija je velik i tijekom ljeta, jer je to medij koji se savršeno uklapa i u sezonu godišnjih odmora i vrijeme opuštanja. I kad napustimo urede, radio svira u našim automobilima, domovima, iznajmljenim apartmanima, slušamo ga i na plaži iz obližnjih kafića ili putem aplikacija na pametnim telefonima. To je odličan trenutak za komunikaciju s tržištem, jer ljeto vežemo uz pozitivne emocije.’
Dok privodimo razgovor kraju jer je pred direktorom amm.-a još niz sastanaka, Vukušić zaključuje s porukom klijentima:
‘Konkurencija ne spava, nemojte ni vi.’